Град се налази 26 км од ауто-пута Загреб - Београд, главног путног правца који спаја западну са источном и југоисточном Европом. Козарска Дубица је административно, политичко и културно сједиште дубичке регије, у последњих неколико година прогресивно се шири на исток и југоисток стварањем подручја за индустријску зону и нова градска насеља, Петра Пеције, Мораве и Ђолови. Град Козарска Дубица се налази на надморској висини од 104 m. Општина је претежно равничарског земљишта иако има и брдовитих подручја на сјеверозападним и сјевероисточним дијеловима општине који се надовезују на планине Козару и Просару. Смјештена је у доњем току ријеке Уне и средишњем току ријеке Саве. За дубичку регију карактеристично је обиље плодног земљишта. Око 60% укупне површине дубичке регије представља обрадиво земљиште.

петак, 14. јун 2013.

HAŠKI SUDIJA HARHOF: Naterali su nas da oslobodimo Gotovinu i Markača

Američki predsednik Haškog suda Teodor Meron vršio je pritisak na svoje kolege u slučajevima Gotovine i Perišića. Bilo mu je jako stalo da dođe do oslobađajuće presude, navodi sudija u pismu svojim kolegama


HAG - Haški sud ne deli pravdu, već sprovodi političke odluke, napisao je Frederik Harhof, jedan od sudija na međunarodnom tribunalu u Hagu, u pismu svojim kolegama.

U pismu se Harhof posebno osvrnuo na nedavne oslobađajuće presude Anti Gotovini, Mladenu Markaču, Momčilu Perišiću, Franku Simatoviću i Jovici Stanišiću.
"To je protivno svakoj vrsti pravde", napisao je Harhof referirajući na oslobađajuću presudu hrvatskim generalima Gotovini i Markaču.

"Američki predsednik Haškog suda Teodor Meron vršio je pritisak na svoje kolege u slučajevima Gotovine i Perišića. Bilo mu je jako stalo da dođe do oslobađajuće presude i imao je sreće kada je u zadnji čas uspeo da nagovori ostarelog turskog sudiju da promeni mišljenje", piše Harhof.

"Ostareli turski sudija" na kog se Danac poziva je Mehmet Guni, 77-godišnjak koji je glasao da Gotovina i Markač budu oslobođeni.

Podsećamo, do oslobađajuće presude hrvatskim generalima došlo se preglasavanjem; troje sudija bilo je za (Meron, Gunei i Patrik Robinson), a dvoje protiv (Fausto Pokar i Karmel Agius).

"Recentne presude izazvale su kod mene duboku profesionalnu i moralnu dilemu, koju nisam do sada iskusio. Najgora od svega je sumnja da su neke moje kolege izloženi političkom pritisku. To sasvim menja premisu moga posla, koji bi trebalo da služi principima razuma i pravde", piše Harhof.

U svom dramatičnom pismu danski sudija ističe da su haške sudije prisiljene da svesno puštaju ratne zločince na slobodu. Kao izvor takvih pritisaka Harhof je istakao predsednika sudija, Amerikanca Merona, koji je bio šef sudskog veća koje je oslobodilo Gotovinu i Markača.

"Čini se da se vojni establišment u moćnim državama poput SAD i Izraela prestrašio da se Haški sud previše približava najviše rangiranim vojnim funkcionerima. Jesu li izraelski ili američki funkcioneri izvršili pritisak na američkog predsednika Haškog suda da promeni tok sudskih postupaka?", pita se Harhof u svom pismu.

Нема коментара:

Постави коментар