Donja Gradina: Ustaški genocid, opomena

Izvor: RTRS  

 U prisustvu najviših zvaničnika Republike Srpske, više stotina građana, domaćih i međunarodnih predstavnika u Donjoj Gradini, na grobnom polju "Hrastovi" održan je parastos žrtvama ustaškog genocida iz koncentracionog logora Јasenovac. U Donjoj Gradini, najvećem stratištu ovog logora, ubijeno je 360.000 ljudi, većinom Srba.

Pomen u Donjoj Gradini

Održane su pravoslavna, jevrejska i romska molitva. Pravoslavnu molitvu služio je vladika banjalučki Јefrem, romsku predsjednik Svjetskog parlamenta Roma Dragoljub Acković, a jevrejsku rabin Isak Asijel.

Prethodno su delegacije položile vijence i zapalile svijeće u znak sjećanja na žrtve sahranjene na grobnom polju "Topole".

Vijence su položili preživjeli logoraši i potomci žrtava iz Republike Srpske i Srbije, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, premijer Željka Cvijanović sa ministrima, predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić, potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki, izaslanici člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, te predsjednika i Vlade Srbije.

Vijence su položile i državne delegacije Izraela, predstavnik Konferencije najvećih američkih jevrejskih organizacija, kao i predstavnici ambasada u BiH - Srbije, Ruske Federacije, NJemačke, Francuske, SAD, Holandije…

Iz donje Gradine je poručeno da se ovaj zločin nikada ne smije zaboraviti i da mora ostati tužno sjećanje na prošlost, radi bolje budućnosti.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, izjavio je da nedostaje pravda za nepravdu, koja je učinjena u Donjoj Gradini, jer su tu stradala i djeca, dodavši da bol za našim narodom i svim drugima koji su postradali za slobodu, nikada neće prestati. Dodik je ponovio da je ponosan na Republiku Srpsku, na njeno stvaranje i postojanje i upitao zašto u Gradinu nije došao niko iz iz Sarajeva, s obzirom na to da tamošnji političari stalno insistiraju da predstavnici Srpske budu na obilježavanjima datuma koji su za njih važni.

Ministar obrazovanja Srbije Žarko Obradović poručio je ispred vlade Srbije da su Srbija i RS s pravom ponosne na svoj doprinos u borbi protiv fašizma, jer su stali na stranu slobode i pravde.

"Naš narod je imao jedan od najmasovnijih antifašistički pokreta u svijetu i tada kao i uvijek u svojoj istoriji srpski narod se nije opredijeljivao na osnovu veličine i sile već na osnovu vrijednosti koje smo branili. To je dokaz veličine našeg naroda koju utvrđujemo i danas boreći se za mir i jednakost među državama i narodima" kazao je Obradović.

Vršilac dužnosti ministra inostranih poslova Izraela Zev Elkin poručio je da su današnje generacije obavezne da pamte kakav se užas dešavao u logoru Јasenovac i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina.

"To je, prije svega, naša obaveza prema ovdje nastradalim Srbima, Romima i Јevrejima, jer onaj koji ne pamti prošlost i njegova naravoučenija ne može da gradi sadašnjost, a kamoli budućnost", rekao je Elkin.

Obraćajući se na komemorativnom skupu u Donjoj Gradini, Elkin je najprije pozdravio preživjele sistema smrti logora Јasenovac.

"Samo zahvaljujući tome što ste preživjeli i što ste nam danas svjedoci mi smo u mogućnosti da kolektivno pamtimo i učimo o onome što se ovdje desilo. Vi ste istinski jedini heroji ovoga dana", istakao je Elkin.

On je podsjetio da je tokom četiri godine postojanja logora "Јasenovac", uspostavljenog od ustaškog režima, sistematski vršeno uništavanje Srba, Roma i Јevreja i antifašista.

Gradonačelnik izraelskog grada Modin Haim Bivas rekao je da dimenzije holokausta i zločina počinjenog u logoru Јasenovac i Donjoj Gradini ostaju izvan domašaja zdravog razuma, stravični za pominjanje i jezivi za suočavanje.

Bivas je na komemorativnom skupu u Spomen-području Donja Gradina podsjetio da je zajednička sudbina jevrejskog i srpskog naroda zasnovana na zajedničkoj patnji tokom Drugog svjetskog rata.

Donja Gradina predstavlja najveće stratište u sistemu koncentracionih logora "Јasenovac", koji je formiran u avgustu 1941. godine, neposredno nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske /NDH/.

Prema nekim procjenama, u Gradini je ubijeno i zakopano više od 360.000 ljudi, pretežno Srba.

Prema istraživanjima stručnjaka, u periodu između 1941. i 1945. godine u sistemu koncentracionih logora "Јasenovac" ubijeno je oko 800.000 djece, žena i staraca. Među stradalima je bilo 700.000 Srba, 23.000 Јevreja i 40.000 Roma.

Prema načinu ubijanja, jasenovački logor smatra se najmonstruoznijim stratištem koje je tada postojalo u svijetu, a koji je osnovala i njime upravljala NDH.

http://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=87177