Donja Gradina: Zločin ostao nekažnjen

      

KOZARSKA DUBICA - Spasoja Aleksić u logor "Jasenovac" dospio je kad je imao samo 14 godina, ali je ostao živ jer je uspio prevariti ustašu i izbjegao je strijeljanje u Donjoj Gradini.

"Jednom prilikom u logor je ušlo pet, šest ustaša i počeli su da kupe dječake i izvode na kapiju. Izveli su 50 do 70 dječaka starosti do 14 godina, otjerali ih pored žice, lijevom obalom Save prema Donjoj Gradini u koloni po dvoje i poubijali ih za jedan sat. Preživio sam jer mi je majka zamotala dječju pelenu preko glave, povezala pa da izgleda da sam djevojčica i tako sam ostao živ", priča Aleksić.

Polaganjem vijenaca, parastosom i pomenom žrtvama ustaškog genocida, danas je u spomen-području Donja Gradina obilježen Dan sjećanja na žrtve genocida u logoru "Jasenovac" i njegovom najvećem stratištu Donja Gradina.

Obilježavanju su, pored preživjelih logoraša, članova porodica ubijenih, te više stotina građana, prisustvovali i Milorad Dodik, predsjednik RS, Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, članovi Vlade RS, delegacija države Izrael, te delegacije jevrejskih i romskih zajednica, stranih ambasada u BiH i drugih organizacija.

Inače, Donja Gradina predstavlja najveće stratište u sistemu koncentracionih logora "Jasenovac", u kojoj je ubijeno i zakopano više od 360.000 ljudi. Prema istraživanjima, od 1941. do 1945. godine u logoru "Jasenovac" ubijeno je oko 700.000 djece, žena i staraca. Među stradalima je bilo najviše Srba, Jevreja i Roma.

U svom obraćanju, Dodik je poručio da područje Donje Gradine pamti tugu i jecaje te da toga na tom mjestu neće nedostajati, ali da nedostaje pravda, koja očigledno nikada neće stići.

"Ovdje su stradala i djeca i tačno je da u opštini Kozarska Dubica ni 20 godina nakon 1945. godine, nije bilo srpskog regruta. Ovdje su ljudi sistematski ubijani i ovdje svako ima nekoga za kim plače, a taj bol je sastavni dio naših života i nosimo ga ugrađenog u sebi", rekao je Dodik. On je istakao da se ovaj zločin ne smije zaboraviti te naglasio da su Srbi dali nemjerljiv doprinos u borbi protiv fašizma.

"Ovaj narod želi mir, ponosan na RS koju ima, na njeno stvaranje i postojanje i spreman da bude u BiH samo onoliko koliko piše u Dejtonskom sporazumu i ništa više", rekao je Dodik. On je upitao zašto danas nije bilo nikog od zvaničnih predstavnika iz Sarajeva i naglasio da u bolu i patnji treba da budemo zajedno i da treba razumjeti bol drugoga.

Žarko Obradović, ministar prosvjete i nauke Srbije, rekao je da je ovo okupljanje prilika da se oda pošta svim nevino stradalima, ali i da uputimo poruku mira, razumijevanja i saradnje. Dodao je da pomen za srpski narod predstavlja simbol borbe protiv fašizma i antisemitizma.

Zev Elkin, zamjenik i v.d. ministra inostranih poslova Izraela, rekao je da su današnje generacije obavezne da pamte kakav se tu užas dešavao.

"Jer onaj koji ne pamti prošlost i njegova naravoučenija ne može da gradi sadašnjost, a kamoli budućnost", rekao je Elkin i dodao da su preživjeli logoraši jedini heroji ovoga dana.

Istakao je da izraelski i srpski narod treba da zajedno i partnerski grade svoju budućnost. Haim Bivas, gradonačelnik izraelskog grada Modin, rekao je da dimenzije holokausta i zločina počinjenog u logoru "Jasenovac" i Donjoj Gradini ostaju izvan domašaja zdravog razuma, stravični za pominjanje i jezivi za suočavanje.

"Postojanje države Izrael i Republike Srpske predstavlja garanciju da se takvi strašni zločini neće ponoviti u budućnosti", rekao je Bivas.

Mihael Barenbaum, predsjednik Konferencije najvećih jevrejskih organizacija u SAD, rekao je da mu je čast biti u Donjoj Gradini, jer je život posvetio misiji da govori o holokaustu. On je naglasio da svijet ne treba da definišu podjele među ljudima, nasilje i terorizam i dodao da priča o onome što se dogodilo u Donjoj Gradini i "Jasenovcu" ne smije da bude sakrivena.

Mun: Ne smije se ponoviti

Patrik Mun, ambasador SAD u BiH, rekao je da je za njega bilo veoma važno da bude u Donjoj Gradini i prisjeti se strašnih zločina koji su se desili na ovom području.

"Iz ovog koncentracionog logora ima puno priča koje se mogu ispričati i treba nastaviti pričati te priče. Priče o istoriji onoga što se desilo ovdje moraju se stalno ponavljati da bi ljudi razumjeli šta se dogodilo i zašto se ne smije više dogoditi", rekao je Mun i naglasio da su se zločini u Donjoj Gradini dogodili zato što ljudi nisu mogli tolerisati međusobne razlike te da je to bila netolerancija koja je išla do krajnjih granica.
preuzeto sa: http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Donja-Gradina-Zlocin-ostao-nekaznjen-191750.html